Sve veći broj šefova proverava šta zaposleni pričaju na društvenim mrežama, a u svetu se sve češće dešava i da se od kandidata za posao traži da na na prijavama upišu Fejsbuk korisničko ime i lozinku.
Na konkursima za posao se od kandidata traži veliki broj ličnih podataka – adresa, telefon, podaci o radnom iskustvu. Sve više poslodavaca proverava ime kandidata na Guglu ili pregleda Fejsbuk profil, piše britanski „Dejli Mejl“.
Međutim, šta kandidati da rade kada im se zatraži da otkriju lozinke za svoje profile na društvenim mrežama, koje bi potencijalnim poslodavcima omogućile da čitaju njihovu privatnu prepisku?
Pre nekoliko meseci, Amerikanac Robert Kolins, bivši službenik u policiji Merilenda koji se prijavio za drugi posao u istoj službi, zaprepastio se kad mu je na razgovoru za posao zatraženo korisničko ime i lozinka. Dobio je odgovor da je to način da služba proveri da li su zaposleni umešani u neku nezakonitu aktivnost i da li su povezani sa nekom bandom.
Kolins se obratio Američkom udruženju za građanska prava (ACLU). Posle njihove intervencije, policijska služba Merilenda je privremeno obustavila ovu praksu, do dalje istrage.
Slično se desilo nedavno u Oklahomi i Severnoj Karolini, gde je na prijavi za kancelarijske službenike u policiji stoji i sledeći zahtev: „Imate li Internet profile poput Fejsbuka, Majspejsa i slično? Ako je odgovor da, upišite svoje korisničko ime i lozinku.“
Nedavno je u Australiji izbio skandal kada je jedna firma odbila kandidate zbog stvari koje su pisali na Fejsbuku.
- Sve češće se dešava da ljudi otvaraju dva različita Fejsbuk profila, jedan na kome mogu da dele sa prijateljima slike, i drugi, sterilniji, koji im služi za druženje sa kolegama i šefovima – kaže Mark Bauls iz Tasmanijske trgovačke komore.
Po jednom nedavnom istraživanju, preko 20% australijskih šefova prati Fejsbuk profile svojih zaposlenih.
- Šef ne bi pratio službenike do paba da bi prisluškivao šta oni tamo pričaju prijateljima o svom poslu. To što je nešto tako moguće uraditi onlajn, ne znači da to i treba raditi – kaže Džon Tejlor, šef arbitražne službe „Acas“, ali i dodaje da ljudi treba da paze šta pišu na Internetu, jer se uvek može desiti da to pročitaju milioni ljudi.
24sata
| ← Poreska udara na pevaljke, fudbalere...? | Dačić: Ubuduće trajna registracija traktora → |
|---|










