tresnjaSve više voćara iz Šumadije odlučuje se za gajenje trešanja na podlozi gizela koja omogućava gustu sadnju i daje kvalitetne plodove prečnika i do 3 cm. Na ovu sadnju odlučio se i Dejan Protić iz Lapova koji se već pet godina uspešno bavi proizvodnjom trešanja.

Dejan Protić je 2013. godine podigao prvi zasad trešanja na svom imanju u Lapovu. Danas gaji tri vrste trešanja na 2 hektara sa 3 100 stabala na podlozi Gizela 6 koja omogućava gustu sadnju. Maksimalan prinos u punom rodu je oko 10 kilograma trešanja po stablu.

"Sve tri sorte koje imam su prilično otporne na pucanje i izuzetno su velike kalibraže. Prosek u gajbici je oko tri cm u prečniku. Najukusnija trešnja u zasadu je Kordija i vizuelno je najlepša, dok Regina ima najveći prinos uz feroviju. Ferovija je oprašivač za ove dve sorte trešanja, za Kordiju i za Reginu. Svaki četvrti red je oprašivač a to je neophodno zbog dobrog zametanja ploda", izjavio je za RTV Dejan Protić proizvođač trešanja iz Lapova.

Sve više voćara u Srbiji kalemi sadnice trešanja na podlozi Gizela 5 i Gizela 6. Sadnice većinom dolaze iz Italije jer kod nas su rasadnici tek počeli sa proizvodnjom ovakvog sadnog materijala.

basta, tresnje

"Karakteristična je po tome što je to slabo bujna podloga u odnosu recimo na magrivu, a malo manje je bujnija od kolta. Dosta manje je bujnija od divlje trešnje i Gizela ima prednost u proizvodnji trešanja baš zbog tih razloga guste sadnje. Recimo Italijani imaju primer da su u jednom hektaru spakovali 7 500 sadnica, što je recimo za magrivu apsolutno nemoguće", kaže Protić.

Redovna rezidba stabala je neophodna upravo zbog guste sadnje. Korenov sistem zbog slabe bujnosti nema mogućnost preteranog rasta a sama podloga Gizela daje kvalitetne plodove veličine do 3 cm u prečniku.

"Od svih agrotehničkih mera u ovakvom zasadu najbitnija je rezidba. Pogrešnom rezidbom može da se upropasti stablo i da ne bude apsolutno nikakvog prinosa. Gizela ima dve obavezne rezidbe tokom godine, ima zimsku i letnju i ima još jednu preventivnu rezidbu gde se gledaju vrhovi i ako je velika neosunčanost vodilje oslobađaju se neke nepotrebne grane. Ja moj zasad navodnjavam otprilike svakog trećeg dana, po 10 litara vode, sistemom kap po kap. To je neko moje iskustvo", potvrdio je za RTV Protić.

Protić ima i savet za buduće voćare koji se odluče za gajenje trešanja i poručuje im da provere klimatske uslove kako bi izabrali vrste koje će najbolje uspevati na njihovom podneblju.

rtv

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh