Spoj tradicionalnog i modernog – poljoprivrede i informatike, odnosno digitalizacije, put je do bolje zarade. Zato sve više firmi razvija platforme i aplikacije za pomoć poljoprivrednicima i senzore za merenje uslova na njivama.
Dronovi snimaju stanje useva, roboti uzorkuju zemljište a senzori mere kretanje životinja, količinu pesticida, vlagu. I svi dobijeni parametri se očitavaju na tabletu poljoprivrednika koji umesto u njivi, o proizvodnji može da odlučuje na svojoj terasi.
"Imate puno godina kad se ne ostvare neki uslovi za infekciju, a mi napamet prskamo, znači mi bismo tada imali neku sigurnost. Digitalizacija je nama, svakom normalnom čoveku, bitna. E, sad, ja ne znam dokle to ide i koliko to košta i šta je sve to", kaže voćar iz Brestovika Žika Karaklajić.
Odgovore nudi i Centar za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije. Kažu da bi korišćenje pametnih tehnologija u kratkom značajno povećalo zaradu od proizvodnje hrane.
"Morate da snizite troškove drastično, a, s druge strane, da povećate prinose. Ujedno u celom tom paketu da smanjite rizike koje imate i ovo je jedan jako dobar alat koji jeste prepoznat. Koliko je kome dostupan, to je već drugo pitanje", ukazuje Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije.
Nauka u službi poljoprivrednika
I malim i velikim proizvođačima pametna poljoprivreda mora biti dostupna, kažu u institutu "Biosens". Oni koji se registruju na njihovu "Agrosens" platformu mogu besplatno da dobiju agro i meteo-indekse za precizne lokacije njiva. Za one koji imaju novca da plate, razvijaju i naprednije aplikacije i algoritme.
"Pokušavamo da, koristeći nauku o podacima i veštačku inteligenciju, poljoprivrednicima damo odgovore na ona pitanja koja ih najviše muče", ističe Vesna Crnojević Bengin iz Instituta "Agrosens".
I "Telekom" ulazi u igru. Osim što pojačavaju signal u ruralnim sredinama i razvijaju poljoprivredne aplikacije, pokreću i proizvodnju posebnih senzora.
"Oni reaguju na svetlost, mere različiti nivo svetlosti, mere nivo vlage, nivo ili prisustvo nekih hemijskh jedinjenja, takođe mere fizičke udare ili prisustvo ili odsutvo nečega", navodi Milan Simić iz "Telekoma".
Istraživanja pokazuju da su ljudi koji žive i rade na selu veoma otvoreni za nove tehnologije i da brzo nađu načina da ih iskoriste za svoje potrebe. Na internetu prate berzanske cene sirovina a znaju i da procene koji su sajtovi referentni za oblast koja ih interesuje.
rts.rs
Komentari posetilaca
Kako se vrši povraćaj poreza na robu kupljenu u inostranstvu
Snezana22TRGOVINA SE SELI NA MREŽU: Poslednji podaci centralne banke pokazali rekordan broj elektronskih transakcija
dragan ARKoliko korisnike koštaju skriveni troškovi banaka?
NesalomiviTajne privatne kompanije koje kontrolišu vaš život – ko je vlasnik sveta?
Vojvoda Zemun