Izbor urednika

ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, uz vrlo blagi rast na mjesečnoj razini, iako sporijom dinamikom pokazatelji obujma građevinskih radova nastavili su s godišnjim stopama rasta sedmi mjesec za redom.
Promatrano prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima u odnosu na rujan obujam građevinskih radova zabilježio je rast od 0,2% dok je prema kalendarski prilagođenim indeksima godišnja stopa rasta usporila na 5,6% (sa 7,3% koliko je iznosila u rujnu). Pri tome je rastu na mjesečnoj razini pridonio rast obujma na izgradnji ostalih građevina (5,3%) dok je manji broj određenih sati radnika na gradilištima prilagođenih za faktor produktivnosti zabilježen na izgradnji zgrada (-1%).

Nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova pridonijela je veća izgradnja zgrada (6,3%) i ostalih građevina (4,8%). Stopa rasta izgradnje ostalih građevina najviša je od prosinca 2016. kada je iznosila 7%. Prema strukturi odrađenih sati na gradilištima 49,3% je odrađeno na zgradama dok je 50,7% odrađeno na ostalim građevinama.

Izuzmemo li siječanj i prosinac prošle godine te veljaču ove godine obujam građevinskih radova bilježi rast od početka 2016. ukazujući na zaustavljanje dugotrajnih negativnih trendova (prvenstveno u segmentu izgradnje zgrada koje bilježe pozitivne stope rasta na godišnjoj razini gotovo tri godine dok obujam građevinskih radova na izgradnji ostalih građevina bilježi skromne stope rasta posljednja tri mjeseca).

Isto kao i u Hrvatskoj i u zemljama EU zabilježeno je usporavanje rasta obujma građevinskih radova dok je stopa rasta zabilježena u Hrvatskoj na višoj razini u odnosu na prosjek EU. Tako je u listopadu godišnja stopa rasta u EU iznosila 3% podržana većim obujmom izgradnje zgrada (2,5%) i ostalih građevina (5,3%). Iako su i one zabilježile usporavanje rasta, promotrimo li zemlje u okruženju Poljska, Mađarska i Slovenija su u promatranom mjesecu zabilježile su intenzivnije stope rasta u odnosu na Hrvatsku (19,5%, 18,5% odnosno 18,3%). Slabija stopa rasta zabilježena je u Bugarskoj (1,8%) dok Italija i Rumunjska bilježe negativne godišnje stope rasta (-0,5% odnosno -4,8%).

U Hrvatskoj je promatrano kumulativno u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani obujam građevinskih radova bio viši za 4,8% u odnosu na isto razdoblje 2017. (izvorni indeksi). Pri tome je nositelj rasta prvenstveno broj odrađenih sati na gradilištima u izgradnji zgrada koji je na godišnjoj razini viši za 11,3% dok je na ostalim građevinama zabilježen pad od 3,7% godišnje.

Uz višu predviđenu vrijednost radova po izdanim odobrenjima za građenje (u prvih deset mjeseci 12,5% godišnje) pozitivan doprinos građevinskom sektoru mogao bi doći i od investicija u privatnom i javnom sektoru, ali i boljom iskoristivošću sredstava iz EU fondova. Navedeno potvrđuje i kretanje pokazatelja poslovnog optimizma u građevinarstvu (prema podacima HNB-a) koji se nalazi na relativno visokim razinama sličnijim onima kakve su viđane u pretkriznom razdoblju.

rs.seebiz.eu

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.