gradnja stanovaNovi zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, koji će biti donet do kraja godine, tražiće veću odgovornost poslodavaca, radnika i celog društa, a inspektori će zbog prekršaja biti dužni da zatvore gradilište najmanje na tri dana.
To je rečeno na konferenciji „Bezbedan rad – zdrava budućnost“, kojom je obeležena ova godina, proglašena za Godinu bezbednosti i zdravlja na radu u Srbiji, a povodom Evropske nedelje bezbednosti na radu.

Državni sekretar u Ministarstvu Nenad Nerić rekao je da se često mere bezbednosti sprovode povremeno, umesto kontinuirano. „I poslodavce moramo uveriti da je očuvanje zdravlja i u njihovom interesu jer zadovoljan radnik bolje radi“, rekao je Nerić.
Dodao je da, neretko, bezbednost na radu ne podrazumeva velika ulaganja i da u zemlji postoji dovoljno stručnjaka za tu oblast.
Veća ovlašćenja inspektora – kazne bez prava na žalbu
Vršilac dužnosti direktora Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, Marina Furtula, rekla je da je od 2006. godine 526 ljudi stradalo na radnom mestu, najviše u građevinarstvu, a samo prošle godine 53.

gradjevina
Novi zakon o bezbednosti i zdravlju na radu će, prema njenim rečima, uvesti obavezu upotrebe sigurnosnog opasača za rad na visini, dubini i energetskim objektima i taj posao će moće da obavljaju samo ljudi sa licencom jer „Srbija želi da dostigne nultu toleraciju na povrede na radu sa smrtnim ishodom“.
Svi zaposleni, pa i poslodavci, prema novom zakonu, moraće da završe obuku za upotrebu sredstava za zaštitu, a uvodi se i obaveza izrade elaborata o uređenju gradilišta za radove koji traju duže od tri dana.
Kompanije će, prema tom novom propisu, morati da imaju lica koja se bave bezbednošću za visokorizična i niskorizična radna mesta, a poslodavac će biti dužan da radnika jednom u pet godina pošalje na zdravstevni pregled.
„Povećana su i ovlašćenja inspektora rada koji će zbog nepravilnosti u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu morati da zatvori gradilište najmanje na tri dana“, rekla je Furtula.
Ispektori će za prekršaje u sistemu bezbednosti na radu, kako je rekla, moći da izriču mandatne kazne bez prava na žalbu, a povećana je i maksimalna novčana kazna sa milion na dva miliona dinara.
Da se zakoni sprovode…
V.d. direktora Inspektorata rada Stevan Đurović rekao je da da bi prekršaja bilo manje da se zakoni sprovode striktno.
„Sudovi su na osnovu određenog broja zahteva propisali kazne u iznosu od 246 miliona dinara, a da su se držali propisa i izrekli kazne predviđene zakonom na osnovu, ne maksimalne već srednje vrednosti, ukupan iznos bi bio preko četiri milijarde dinara“, rekao je Đurović.
Prema njegovim rečima, do sada za nepoštovanje sistema bezbednosti na radu još niko nije kažnjen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 12 godina, a da jeste povećala bi se odgovornost.

 

bizlife.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh