internet kupovinaZvuči čudno, ali je istina - Srbija je Sloveniju prestigla po izvozu IT usluga još pre pet godina. Podatak je jasniji ako se imaju u vidu dve činjenice - dok je u Sloveniji IT sektor rastao, u Srbiji je bio u povoju. Danas je IT u našoj zemlji u uzlaznoj putanji, a kod Slovenaca u stagnaciji.

Rodoljub Petrović, srpski programer koji je pre skoro 15 godina otišao iz Srbije u Ljubljanu, kaže da je srpsko IT tržište poslednjih godina sve konkurentnije, veći je, kako tvrdi, izbor poslova, plate su porasle i već se uveliko porede sa slovenačkim, neretko i zapadnim.

"Za to su verovatno zaslužni mnogi faktori, od kojih su neki globalni, ali ipak najveća zahvalnost pripada lokalnim pojedincima, koji su svojom ličnom energijom izgradili ekosistem. Oseća se pozitivna atmosfera u IT krugovima u Beogradu, bar kad je profesionalni život u pitanju. Voleo bih da mogu da kažem da je tako i u Ljubljani, ali na žalost nije. Srbija ima sreću jer je našla ljude koji se ne boje da ustanu i budu primer drugima. Slovenija ih još uvek traži”, kaže Petrović za "Blic".

S druge strane, kako objašnjava, slovenačko IT tržište u proteklih desetak godina "nije se baš razvijalo". Pre deset godina, podseća, počela je ekonomska kriza, koja je iznedrila i transakcije poput prodaje slovenačkog giganta Hermes Softlaba srpskoj kompaniji Komtrejd.

“U to vreme je u Ljubljani osnovano nekoliko startapa, koji su uspeli da ubede američke investitore i naprave velike uspehe na globalnom tržištu. U jednom od njih sam bio vođa razvoja, pa sam tako i sam prošao kroz jednu od tih neverovatnih priča. Osećali smo pozitivnu energiju i verovali da će se, kao u Silikonskoj dolini, ti uspesi preliti u neke nove startupe i nove uspehe”, ističe naš sagovornik.

Petrović ističe Holandiju i Portugal kao primere država koje doseljenicima nude osetne poreske olakšice. Smatra da Srbija, uprkos svojim problemima i poziciji izvan EU, za sad deluje kao da ubrzano uči na tim primerima, dok Slovenija ima sve predispozicije, ali nema snove.

“Ovde u Sloveniji je IT poslednja rupa na svirali. Vizija ne postoji, možda zato što ljudima nije dovoljno loše. Za razliku od Srbije, Slovenija je ispunila sve svoje strateške ciljeve, ali je usput izgubila ambiciju da bude nešto više od nemačkog podizvođača. To se neće promeniti samo od sebe”, navodi naš sagovornik i kaže da su za pomeranje stvari sa mrtve tačke i potrebne priče lokalnih junaka, koje će probuditi uspavani ekosistem.

Ljubljana

Čekajući “Skype” momenat

“Kada je Skype prodat Microsoftu, Estoniji je doneo kapital i iskustvo zbog kojih je u toj minijaturnoj državi procvetalo još mnogo novih startapa. Zato smo i mi čekali “slovenački Skype”. To se, na žalost, još nije dogodilo”, navodi Petrović.

Kao pozitivan primer ističe kompaniju “Outfit7” – “globalnog kralja mobilnih igrica”, koja je ušla u istoriju kada je pre nekoliko godina prodata za milijardu dolara i tako postala prvi i za sad jedini slovenački “jednorog”.

“Mnogi su verovali da je to taj Skype momenat, koji može da pokrene slovenačku IT scenu, ali je većina osnivača odlučila da se preseli na Kipar. Ne krivim ih jer znam da se radi o komplikovanim, ličnim odlukama, ali mi je žao, jer mi se čini da je njihova priča mogla da postane inspiracija novoj generaciji slovenačkih startapa, kao što je npr. priča Nordeusa to postala u Srbiji. “Obogati se i pobegni na Kipar” nije priča koja inspiriše”, priča naš sagovornik.

Petrović kaže da su se u poslednjih nekoliko godina i u Sloveniji pojavili startapi koji su se uspešno finansirali prodajom kripto žetona, ali je većina još brže nestala. On misli da je to bila samo “lokalna pojava jedne kratkotrajne, globalne anomalije, na kojoj Slovenija ne može da gradi budućnost svog IT sektora”.

Ne planira povratak

Rodoljub Petrović je iz Srbije otišao pre skoro 15 godina. Kaže da ta njegova ideja nije bila preterano originalna, jer su tada “svi već otišli ili kopali i rukama i nogama da odu”.

“Razloga je bilo mnogo, ali su me najviše bolele vize. Zbog njih sam se osećao kao životinja u kavezu. Moja tadašnja očekivanja su bila ispunjena u trenutku kada sam se, krajem 2007. godine, provezao kroz prazan granični prelaz sa Italijom, gde bi me koliko juče neko zaustavio i zahtevao da vidi pasoš i vizu”, priseća se naš sagovornik.

Na pitanje da li bi se danas vratio u Srbiju, kaže da se to verovatno neće dogoditi iako poznaje mnogo ljudi koji su se vratili, neki čak nakon dosta vremena provedenog u inostranstvu. Ocenjuje i da Srbija “očigledno više nije kavez i nekome može da priušti pristojan život”.

“Uprkos tome, moja porodica i ja se verovatno nećemo vratiti. Iako je i moja žena Beograđanka, u Sloveniji smo se previše dobro integrisali i izgradili udoban život. Ovde su nam se rodila i deca, koja su sada prioritet. U prošlosti sam živeo u SAD i mnogo putovao, imao sam prilike da uporedim Sloveniju sa drugim sredinama, pa sam naučio da budem zahvalan za sve što nam pruža, pogotovo deci. Kolektivizam svakako ima i dobrih strana. Bilo bi lepo da je lokalni IT u boljem stanju ali nije život samo IT”, zaključuje Petrović, uz napomenu da ne bi želeo da neko u Srbiji izvlači pouke iz njegove situacije, pošto je svaka odluka o odlasku komplikovana i lična.

Virtuelno državljanstvo

Rodoljub Petrović smatra da se svet kreće “u zanimljivom, ali i pomalo zabrinjavajućem smeru”. Kao pojedinci postajemo sve suvereniji.

“Evo, moj primer. Realno gledano, ja radim u Engleskoj, koristim banku u Nemačkoj, a živim u Sloveniji. Poznajem sve više takvih, pa i još ekstremnijih primera ljudi, koji su “razlabavili” svoju vezu sa mestom, u kome žive. Dići sidro nikad nije bilo lakše i to je omogućila upravo tehnologija, a u takvoj budućnosti će glavno merilo uspeha jedne države biti koliko će ljudi moći da privuče, odnosno zadrži. Neke su to već shvatile i počele da se prilagođavaju”, objašnjava i podseća na Estoniju, koja je pre čak 5 godina postala pionir sa svojim “e-residency” programom i tako omogućila ljudima da se virtualno “presele” u Estoniju, otvore preduzeće i račun u banci, te počnu da posluju iz EU - u potpunosti preko interneta.

 

blic.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh