programeriMože li Srbija sopstvenim inovativnim proizvodima i uslugama konkurisati na globalnom tržištu?

Koje oblasti predstavljaju našu konkurentsku šansu za društveno-ekonomski razvoj i kakva je slika „pametne i kreativne” Srbije? O tim temama bilo je reči tokom Javne rasprave o Nacrtu strategije pametne specijalizacije u Republici Srbiji, koja je, u organizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, istovremeno održana u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. To je bilo moguće zahvaljujući novoj opremi za komunikaciju na daljinu, koja je instalirana na univerzitetima u tim gradovima, u okviru projekta „Erazmus+ KA2 – Interdisciplinarni program kratkih ciklusa u oblasti kreiranja i analize javnih politika”.

Strategija pametne specijalizacije (Smart Specialisation Strategy Serbia – 4S) predstavlja važan instrument za poboljšanje inovacionog i istraživačkog eko-sistema u Republici Srbiji, kao i za razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama. Prioritetne oblasti, identifikovane kroz proces izrade tog dokumenta, a u kojima naša zemlja ostvaruje konkurentne prednosti i u koje je potrebno dalje investirati su: informaciono-komunikacione tehnologije, hrana za budućnost, kreativne industrije, mašine i proizvodni procesi budućnosti.

– Jedan od planova pomenute strategije je i da obrazovanje bude usmereno ka industrijama koje donose kvalitetno plaćena visokokvalifikovana radna mesta koja doprinose većem i bržem rastu kompanija – rekao je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević. – Reč je o sveobuhvatnoj temi, koja umrežava faktultete, rektorate, naučno-tehnološke parkove kroz saradnju nauke i privrede, u cilju kreiranja visokostručnih kadrova i razvoja društva zasnovanog na znanju.

Kada je u pitanju poljoprivreda, na skupu je istaknuto da promena navika savremenih potrošača uslovljava potražnju za visokokvalitetnim i raznovrsnim proizvodima. Da bi naši prehrambeni proizvodi ušli na napredna tržišta, proizvođači moraju da se okrenu visokotehnološkoj i održivoj proizvodnji, ali i proizvodima dodate vrednosti, poput organskih, funkcionalnih proizvoda, hrane za potrošače sa specifičnim potrebama i drugih gotovih prehrambenih proizvoda.

obuka

Veliki potencijal IT industrije
IT industrija je privredna grana koja najbrže raste u našoj zemlji. Ta industrija nudi potencijal razvoja sopstvenih sofisticiranih softverskih rešenja i usluga, zahvaljujući sve većem broju tehnoloških start-ap-a, preduzetničkom duhu i porastu interesovanja mladih za IT nauke.

U oblasti mašina i proizvodnih procesa budućnosti domaća privreda može ponuditi komponente za automobilsku, železničku i avio-industriju, uređaje za sagorevanje na eco-friendly i održivim gorivima, pametne komponente i alate. Razvoj kreativne industrije može se očekivati u oblasti audio-vizuelne produkcije, industrije video-igara i pametne i aktivne ambalaže, u kojima je identifikovan značajan potencijal koji treba iskoristiti.

Strategija pametne specijalizacije nastala je u skladu s najboljom evropskom praksom planiranja, što znači da je zasnovana na opsežnim analizama, koje su imale za cilj da utvrde činjenično stanje i osvetle probleme koje je potrebno rešiti konktetnim merama koje su predstavljene.

Nacionalna strategija pametne specijalizacije pripremana je tokom poslednje tri godine po metodologiji najboljih praksi zemalja članica Evropske unije. Nakon identifikacije prioritetnih oblasti, niza radionica s gotovo 300 učesnika iz javnog sektora, kao i naučnoistraživačkog, privrednog i civilnog sektora, izrađen je Nacrt strategije sa sveobuhvatnim paketom mera za svaku identifikovanu oblast.

– Iz tog razloga Srbija je prepoznata kao jedan od najboljih primera dobre prakse u tom smislu, i to je prepoznala i međunarodna zajednica – istakao je koordinator izrade strategije pametne specijalizacije prof. Viktor Nedović. – Ujedinjene nacije odabrale su Srbiju za jednu od pet pilot-zemalja za izradu politike u oblasti nauke, tehnologije i inovacija radi dostizanja ciljeva održivog razvoja.

Kao ključne mere navode se međusektorska saradnja, modernizacija obrazovnog sistema, povećanje inovacionih kapaciteta domaćih kompanija, saradnje naučnoistraživačkog i poslovnog sektora, kao i konkretni programi za saradnju privrede i nauke u oblastima specijalizacije koje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja realizuje kroz Fond za inovacionu delatnost i Fond za nauku, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za koje su opredeljene konkretne svote iz budžeta.

 

dnevnik.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh