business intelligence softwareNajnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je turistički promet u junu tek na polovini vrednosti u odnosu na isti mesec prethodne godine. Ali nije svuda isto: Vranjska banja, Palić i Stara planina čak pokazuju značajan rast broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu

Kako izgledaju privredna kretanja u junu? Da li je i koliko privreda počela da se oporavlja od šoka izazvanog korona krizom? Prema za sada dostupnim podacima, izgleda da je najgore iza nas.

Industrijska proizvodnja se oporavlja
Industrijska proizvodnja veća je za 9,5% u odnosu na maj, što znači da industrija polako prevazilazi probleme iz marta i aprila meseca kada je zabeležila veliki pad. Zapravo, nivo industrijske proizvdnje u junu 2020. bio je je 2,6% veći nego u junu prethodne godine. To znači da se nivo industrijske proizvodnje polako približava proseku za 2019. godinu, ali da je i dalje daleko ispod vrednosti krajem te godine, kao i daleko od trenda.

Najvažniji segment industrije, prerađivačka industrija, imala je rast u junu od 4,1% u odnosu na jun 2019. Značajan rast zabeležile su prehrambena industrija (6,3%), drvna industrija (8,3%), hemijska industrija (9,6%) i farmaceutska industrija (16,9%), kao i proizvodnja nameštaja (11,6%). I dalje najlošije stoje proizvodnja automobila, proizvodnja osnovnih metala (gvožđe i čelik), gume i obojenih metala.

potrosnja u srbiji

Izvoz i dalje kaska
Stanje u izvozu direktno prati industrijsku proizvodnju. Izvoz se oporavio nakon veoma niskih rezultata u aprilu, ali se i dalje nalazi ispod svojih vrednosti u ovom periodu. Tokom prvih 6 meseci ove godine, ukupna vrednost izvoza iz Srbije niža je za skoro 10% u odnosu na prethodnu godinu. Ali ovaj pad nije svuda isti: najviše je zabeležen u automobilskoj industriji, potom u grani proizvodnje mašina, ali i osnovnih i obojenih metala (gvožđe, čelik , bakar itd), te proizvoda od gume. Neki drugi sektori – na primer, prehrambena, duvanska i hemijska industrija, uspele su čak i da povećaju vrednost svog izvoza.

Posmatrano prema izvoznim destinacijama, najveći je pad izvoza u Italiju (tek 2/3 vrednosti iz prethodne godine) što je pre svega posledica pada proizvodnje i izvoza automobila iz Kragujevca. Smanjenje izvoza u naše druge velike ekonomske partnere uglavnom je u rangu oko 10%, kao što je slučaj sa Nemačkom, Rusijom, Rumunijom i Francuskom, dok je veće smanjenje (ranga 15-20%) zabeleženo u slučaju Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Austrije i Slovenije.
Raste promet u maloprodaji
Promet u maloprodaji nastavlja da raste nakon velikog pada u aprilu. Rast u odnosu na maj bio je gotovo 10%. Time se promet u maloprodaji oporavio od korone: u poređenju sa junom prošle godine, promet je u tekućim cenama veći za 9,6%. U junu je promet zapravio bio veći nego tokom bilo kog meseca prethodne godine osim decembra koji je, zbog praznika (veći broj slava, Nova godina ali i priprema za Božić i slave početkom januara), poznat kao mesec sa najvećim godišnjim prometom.

U odnosu na maj, prodaja prehrambenih proizvoda povećana je za 5% u tekućim cenama, neprehrambenih proizvoda za 12%, a goriva za 18%. Do oporavka prometa od efekata korona krize došlo je stoga u većini segmenata, što je vidljivo i u tome da je promet i prehrambenih i neprehrambenih proizvoda značajno veći nego u junu prethodne godine (9% ili 24% pojedinačno). Pad prometa u segmentu goriva više se može povezati sa smanjenjem cena naftnih derivata koji su, usled smanjenja tražnje za njima, dosta pojeftinili tokom prethodnih nekoliko meseci.

Turizam: dualni sektor
Imajući u vidu da je grana turizma i ugostiteljstva posebno pogođena usled ograničenja putovanja, važno je pratiti kako i da li se stanje menja u ovoj oblasti. Prema dostupnim podacima RZS-a, u junu se stanje u turizmu popravilo u odnosu na maj. Turistički promet u junu tek je na polovini vrednosti u odnosu na isti mesec prethodne godine. To je i dalje ogroman pad, ali je mnogo bolje nego što je to bio slučaj u maju sa prometom od tek 17% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovaj rast prometa prvenstveno je posledica domaćih turista, a ne stranih, što je razumljivo imajući u vidu postojeće restrikcije u putovanju. Dok stranaca ima mnogo manje, naši sugrađani su morali da se prvenstveno okrenu domaćim destinacijama umesto inostranstvu. Broj noćenja stranih turista tek je 15% nivoa iz prethodne godine, a broj noćenja domaćih je na 82%. Međutim, kako je udeo stranih turista veoma značajan u ukupnom prometu turističke grane, ovo znači da je ukupan broj ostvarenih noćenja tek 57% nivoa iz 2019.

Ovo ne znači da su sve destinacije podjednako pogođene. Najlošije su prošli veći gradovi – Beograd i Novi Sad, koji su bili okrenuti ne samo običnim turistima, već i ljudima koji su putovali zbog posla – od poslovnih sajmova i kongresa do pojedinačnih poslovnih putovanja. Broj noćenja turista u Beogradu iznosi 21% nivoa iz juna prethodne godine, u Novom Sadu 27%, dok je u planinskim mestima 78%, a u banjama 80%. Vranjska banja, Palić i Stara planina čak pokazuju značajan rast broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu.
Za očekivati je da se ovakvo stanje nastavi imajući u vidu ograničenja u kretanju koja važe za građane Srbije: najveći broj naših sugrađana će ipak silom prilika morati da letuje u Srbiji. To znači povećanje prometa na planinama i u banjama, ali se ovo ne može očekivati u slučaju Beograda i Novog Sada koji imaju drugačiju ciljnu grupu kao primarnu – poslovne ljude.

Ovde sada imamo pojavu dualnog tržišta u turističkom sektoru: banje i planine će imati nešto lošiju godinu, ali će zato najveći deo gubitka prometa sa početka godine i zbog manjka inostranih turista uspeti da nadomeste većim brojem domaćih turista tokom leta. A to je nešto čemu se hoteli iz Beograda i Novog Sada ne mogu nadati.

Zaposlenost
Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih u junu bio je veći u odnosu na stanje u prošloj godini za 35.500. Da li je ovo realna brojka, imajući u vidu veliki pad privrednih aktivnosti do koga je došlo tokom drugog kvartala? Iako postoje ozbiljni problemi vezani za podatke o tržištu rada (čemu je svedočila i ozbiljna rasprava između Fiskalnog saveta i samog RZS-a), postoje argumenti da su ovi podaci validni.

Prvo, dva paketa Vladinih mera pomoći privredi u sebi su sadržala i pomoć za isplatu zarada zaposlenima – što znači da preduzeća još do jeseni neće otpuštati radnike dok paketi ne isteknu, inače bi morali da vrate ova sredstva. Druga stvar jeste u tome što prvi talas otpuštanja prvo pogađa one zaposlene u preduzećima koja su najmanje produktivna, te one radnike čije otpuštanje ne donosi troškove u vidu otpremnina, i koje je najlakše zameniti jednom kada se stanje promeni. Ovo sve znači rad na crno.

Podaci o neformalnoj zaposlenosti iz Ankete o radnoj snazi biće objavljeni kasnije, a tek bi oni mogli da ukažu na to kakvo je pravo stanje na tržištu rada, imajući u vidu da je na ovakav način zaposleno oko 450.000 ljudi.

 

talas.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh