bela tehnikaPandemija korona virusa se nije negativno odrazila na tržište falsifikovane robe, pa se nastavilo sa prodajom falsifikovane garderobe, prehrambenih proizvoda i alkoholnih pića, proizvoda za ličnu higijenu, pa čak i lekova, pišu Biznis i finansije.

Prema podacima Ministarstva zdravlja, polovina lekova koji se kupuju na internetu je falsifikovana i potencijalno toksična. Najčešće se kopiraju citostatici, antibiotici i antidepresivi, a falsifikatori dobro zarađuju i na preparatima za potenciju ili mršavljenje.

U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) ukazuju da, pored lekova, najveći rizik za potrošača predstavljaju falsifikovana alkoholna pića, kozmetika, proizvodi za ličnu higijenu, električni alati, rezervni delovi za automobile, električni proizvodi i igračke za decu.

"I pored svakodnevnih upozorenja kupcima da ne kupuju robu od sumnjivih prodavaca, i dalje se dešava da mnogi svesno kupuju flasifikovanu robu, koja je ne samo prevara za džep već može ugroziti zdravlje, posebno dece“, rekao je za „Biznis i finansije, predsednik NOPS-a Goran Papović.

On tvrdi da falsifikovane robe ima na pijacama i ulici, ali i na legalnim prodajnim mestima, poput skupih butika, pa se kako objašnjava potvrdilo da pandemija nije umanjila promet takvih proizvoda. Prema Papovićevim rečima situacija neće biti bolja dok ne bude više inspektora i više novca za udruženja koja se bave zaštitom potrošača.

On podseća da je pre četiri godine NOPS tražio osnivanje posebnog fonda za zaštitu potrošača i bezbednost proizvoda, ali da je taj predlog i dalje "mrtvo slovo na papiru".

tehnika
BELA I CRNA LISTA PRODAVACA
U NOPS-u podsećaju i da su kreirali "belu" i "crnu" listu prodavaca, kao pomoć potrošačima pri kupovini.

"Samo ako kupuje od prodavca sa "bele" liste, kupac može da bude siguran da će ostvariti svoja prava ukoliko roba po kvalitetu ili ceni ne odgovara onome što je naručio", naglasio je Papović.

Carinici su u 2020. godini zadržali više od pola miliona različitih artikala za koje se sumnja da povređuju neko od prava intelektualne svojine. Podaci Uprave carina Srbije pokazuju da se najčešće radi o obući, odeći, galanterijskim proizvodima (tašne, rukavice, šalovi, kape), kozmetičkim i parfimerijskim proizvodima, kao i prehrambenim proizvodima.

Kada se utvrdi da je povređeno neko od prava intelektualne svojine, falsifikovana roba se uništava, dok originalna švercovana roba može da se proda na javnim licitacijama.

TOKOM PANDEMIJE POJAČAN NADZOR
"Krivotvorena roba mora biti isključena iz trgovinskih tokova, jer povređuje pravo nosilaca intelektualne svojine i pričinjava štetu legalnim proizvođačima i distributerima. Takva roba može nositi rizike za zdravlje i bezbednost potrošača i drugih korisnika", napominju u Ministrastvu trgovine čiji Sektor tržišne inspekcije ima ovlašćenje da kontroliše robu u prometu za koju se sumnja da je falsifikat.

U 2020. godini sa tržišta je povučeno više od 57.000 komada robe kojom se povređuje pravo intelektualne svojine.

Zaplenjena falsifikovana roba se čuva u magacinima koje nadzire tržišna inspekcija. Prema njihovim podacima, za vreme pandemije je zbog zabrane kretanja, a kasnije i opreza kupaca, smanjen promet falsifikovane robe u maloprodajnim objektima.

"U tom periodu, tržišna inspekcija je pojačala nadzor nad prodajom robe preko društvenih mreža. Inicijativa za pokretanje internet istrage može da potekne i od potrošača ili nosioca prava intelektualne svojine", navode u Ministarstvu trgovine.

 

novaekonomija.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh