Štampa

biznis odeloU potrazi za radnim mestom znanje i stručnost bi trebalo da budu presudni, ali danas poslodavci neretko u obzir uzimaju i fizički izgled kandidata, što, saglasni su sagovornici Tanjuga, u pojedinim slučajevima predstavlja oblik diskriminacije.

U Inspektoratu za rad, Nacionalnoj službi za zapošljavanje i "Infostudu" objasnili su da se stavljanje kandidata u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu osobu koja konkuriše za isto radno mesto na osnovu lične karakteristike koja nije relevantna za određeni posao, kao što je fizički izgled, smatra oblikom diskriminacije.

Potencijalnim kandidatima za posao ipak se savetuje da se za razgovor sa poslodavcem "doteraju", jer će imati vremena samo da ostave prvi utisak, koji je često i presudan za zaposlenje.

Kako kažu u NSZ, profesije za koje je najčešće potreban "prijatan izgled" su one koje podrazumevaju rad sa ljudima - uslužne delatnosti, ugostiteljstvo, trgovina, sekretarski poslovi...

Prijatna spoljašnost je plus i za one koji žele da rade u oblasti promocije, na šalterima banaka, ali i poslove "izložene oku javnosti" kao što su televizijsko novinarstvo, marketing, odnosi sa javnošću (PR)...

Direktor Inspektorata za rad Radovan Ristanović rekao je Tanjugu da zakon ipak ne prepoznaje diskriminaciju zasnovanu na fizičkom izgledu, ali da se na to može gledati kroz druge oblike diskriminacije zasnovane na polu, godinama, stručnoj sposobnosti...

"Podneto je veoma malo prijava zbog diskriminacije po različitim osnovama, pa su i pritužbe na diskriminaciju zasnovanu na fizičkom izgledu izuzetno retke", kazao je Ristanović i dodao da je razlog tome strah od gubitka posla, neinformisanost, ali da je problem i što se diskriminacija teško dokazuje.

Prema njegovim rečima, broj prijavljenih diskriminacija ne daje pravu sliku, pa se samo može spekulisati o tome koliko je radnika zaista stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene zbog godina, političke orjentacije, članstva u sindikalnoj organizaciji...

Ristanović je naveo da je zbog toga u planu obuka inspektora kako bi brže reagovali i uočavali diskriminaciju, ali kako je kazao, za njeno dokazivanje će i ubuduće biti potreban "čvrst" dokaz.

Na pitanje da li se prilikom izbora kandidata može dati prednost fizički atraktivnijoj osobi, Ristanović je rekao da je "stvar poslodavca koga će primiti ukoliko su osobe podjednako stručne".

U NSZ takođe smatraju da fizički izgled ne bi trebalo da bude presudan, ali da treba imati u vidu da pod "prijatnom spoljašnošću", poslodavci najčešće ne podrazumevaju fizičku lepotu, već insistiraju na urednosti, diskretnom šminkanju, mirisu i nakitu, odmerenom izgledu, pozitivnom stavu i pristojnom ponašanju.

Sa time se slaže i predstavnik sajta za zapošljavanje "Infostud“ Branislav Jovanović.

"Poslodavci koji insistiraju na određenim fizičkim karakteristikama ne traže kandidate sa idelanim proporcijama tela ili visinom, savršenih crta lica, već profesionalni izgled", rekao je Jovanović.

Prema njegovim rečima, kompanije i preduzeća tako nastoje da kandidatima ukažu da ne bi trebalo da imaju ekstravagantnu i upadljivu odeću, čiroki frizuru, pirsing u nosu ili kosu zelene boje...

"Ipak, savetujemo im da takve i slične stavke izbacuju iz oglasa, ali ako su određene fizičke karakteristike odlučujuće za obavljanje posla, svaki poslodavac ima pravo da ih ubaci među uslove konkursa", naveo je Jovanović.

Na to, dodao je, upućuju i zakonske odredbe prema kojima se diskriminacijom ne smatra pravljenje razlike ili davanje prvenstva osobama određenih karakteristika, pa i fizičkih, ukoliko predstavljaju stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla.

Dok pojedini kandidati strahuju da zbog fizičkog izleda neće dobiti posao, u svetu se dešava da upravo atraktivan izgled bude razlog otkazu.

Tako je nedavno američka bankarska službenica Debra Lorencana dobila otkaz jer, kako ona tvrdi, izgleda previše seksi da bi radila u "Citibanku", pa su je sa šaltera prebacili u arhivu, da bi na kraju ostala bez posla.

Izvor: B92