U poslednje vreme organskoj proizvodnji se posvećuje sve veća pažnja, ali se malo govori o organskom pčelarstvu. Kako proizvesti med po organskim principima? Na koji način i gde se može organizovati organsko pčelarstvo? Koji su problemi u organskoj proizvodnji meda?
Odgovore na prethodna pitanja na temelju svog iskustva pružiće nam pčelar Dejan Ivančević iz Beograda.
Organsko pčelarstvo na delibatskoj peščari
Dejan Ivančević je po struci inženjer tehničke informatike, organskim pčelarstvom bavi se kako sam kaže - iz ljubavi i ambicije. On sa svojom porodicom živi na Novom Beogradu, a košnice se nalaze u Delibatskoj peščari.
"Imamo 100 košnica u organskoj čistoj proizvodnji za proizvodnju meda. One su smeštene u Delibatskoj peščari sa kojom imamo ugovor. Takođe, imamo potvrdu države da biljke koje se tamo nalaze nisu tretirane. Posedujemo sertifikat od jedne kontrolne organizacije, kod koje imamo godišnje kontrole. U sertifikatu je predivđeno koliko možemo proizvesti, pa samim tim i koliko prodati u toku godine, tako da nema prevare. Da bi na etiketi stajali sertifikati potrebno je posebno odobrenje", objašnjava Ivaničević.
U proizvodnju organskog meda, uključena je cela porodica Ivančević. Naš sagovornik ističe da se se ovom proizvodnjom ne može baviti samo jedan čovek, već mora porodično da se radi. Prema Dejanovim rečima, ovo je zahtevan posao i svako u porodici ima svoj deo posla.
Mali broj zainteresovanih za ovu vrstu proizvodnje
Proizvodnja organskog meda je u našoj zemlji retka pojava. Prema Dejanovim rečima, u Srbiji postoje samo još dva proizvođača.
"Voleo bih da nas ima bar 50 proizvođača organskog meda i da možemo da se udružimo. Svoje iskustvo bih voleo svakome da prenesem i da svakoga obučim. Za sada imam zainteresovanoj jednog čoveka iz Zrenjanina i jednog iz Lazarevca, koji će da stave košnice pored mojih i kojima ću pomoći. A rado bih edukovao svakog ko je zainteresovan za ovu vrstu proizvodnje", kaže Ivančević. Iskustvo u ovoj vrsti proizvodnje Dejan razmenjuje sa velikim brojem proizvođača iz inostranstva, kojih kako kaže ima preko 1.000 i koji žive u različitim delovima sveta.
Duga porodična tradicija
U njegovoj porodici postoji duga tradicija bavljenja pčelarstvom. Organskim pčelarstvom počeo je da se bavi kada u Republici Srbiji još uvek nije bilo zakonske regulative: "Moj otac je prvu košnicu kupio 1980. godine. Tada smo porodično krenuli da se bavimo time. To je u početku bilo samo hobi. Od devedesetih je krenula zarada. Pčelarstvom po principima organske proizvodnje, bavimo se od 2002.-2003. godine, kada još uvek nije bilo zakonske regulative u ovoj vrsti proizvodnje", kaže naš sagovrnik i ističe da med nije hrana, već zaslađivač.
Nedostatak laboratorije za analizu meda
Kao najveći problem u ovoj vrsti proizvodnje Ivančević ističe nedostatak odgovarajuće laboratorije, kako bi se i na papiru potvdio kvalitet njegovog meda, a i kako bi se zaštitio od konkurencije. "Imam priznanje da je moj med prvi beogradski, a zatim i prvi novosadski. Insistiram da se otvori laboratorija, kako bi mogao da imam i potvrdu o kvalitetu svog meda. Ova vrsta analize u inostranstvu je jako skupa", ističe Ivanović, a kao još jedan problem u ovoj vrsti proizvodnje ističe i izuzetno niske podsticaje, ali i podršku od strane države. On smatra da u ovoj oblasti nema dovoljno stručnog kadra.
Nedovoljna posvećenost nauke
"Ako pčelama u košnici napravite dovoljno mesta, one će sakupiti više meda. Na ovaj način, uz naravno kvalitenu ishranu i okruženje, možete očekivati rezultate kao u konvencionalnoj proizvodnji. Bitno je naglasiti da ishrana pčela ne sme biti zasnovana na šećeru, na taj način se ne dobija med", kaže Ivančević. Iz ovoga se može zaključiti da organsko pčelarstvo predstavlja zapravo okretanje prirodi, koje uz dodatne napore može dati rezultate kao u konvencionalnoj proizvodnji.
Koliko je Dejan posvećen organskom pčelarstvu govori i njegovo istraživanje na ovu temu. "Napravio sam studiju izvodljivosti profesionalnog pčelarstva. Pored nedostatka odgovarajuće laboratorije, još jedan problem je i nedovoljna posvećenost nauke izučavanju u ovoj vrsti proizvodnje. Tako da na primer, na 1ha bagremove šume možete proizvesti 500 kg meda. Možete proizvesti i tonu meda, ali u ekstremno dobroj godini i veoma kvalitetnoj šumi, a što se retko dešava", ističe Ivančević.
Cena Dejanovog meda je 1.100din/kg, a u trgovinama je cena njegovog meda 1.500din/kg. On tvrdi kako ko god da je probao njegov med, uvek se vraćao i da je najbolja preporuka od usta do usta. Najveći broj kupaca organskog meda su uglavnom ljudi koji imaju zdravstvenihb teškoća. On ima u planu da u budućem periodu svoj med prodaje na organskoj pijaci u Bloku 44.