Štampa

porez-budzet-dinarPod pojmom freelancera u praksi se podrazumeva osoba koja ostvaruje prihode radeći za stranu kompaniju, a koja nije registrovala delatnost prema zakonima Republike Srbije. Ova forma nije pravno prepoznatljiva, a na termin frilenser nećete naići u tekstovima zakona niti procedurama državnih institucija, pa se postavlja pitanje, kako regulisati ovaj rad u smislu poreskih obaveza.

U ovom tekstu bavićemo se obračunom poreza i doprinosa kojima se oporezuje naknada za ovakav rad, a nećemo se baviti pravnom stranom ovog odnosa niti raznim nedoumicama i problemima koje ovaj način rada može da donese u kontaktu sa državnim institucijama i ostvarivanju prava (na primer na zdravstveno osiguranje). Drugim rečima, pravnu stranu ovog odnosa ostavljamo po strani, i koncentrišemo se na obračun poreza i doprinosa, smatrajući da je nastala obaveza da ovaj obračun izvršimo.

Naime, rezident Srbije koji nema registrovanu delatnost (nije osnovao i registrovao privredno društvo odnosno nije se registrovao kao preduzetnik kod Agencije za privredne registre), a koji sa stranom firmom koja nema predstavništvo niti ogranak registrovan u Srbiji sklopi ugovor o radu za rad koji obavlja u Srbiji, dužan je:


Podrazumevamo da strana firma nije uplatila obaveze za porez i doprinose na zaradu koju je isplatila našem rezidentu.

Rok za obračun i uplatu poreza, odnosno dostavljanje PP OPO prijave je 45 dana od dana prijema uplate od stranog isplatioca.


Sve o porezima na dohotke građana



Šta se plaća na naknadu?

Još jednom napominjemo da se ovaj tekst ne bavi pravnim aspektom ugovora o radu sa stranim pravnim licem i problemima koji u vezi sa njim mogu nastati, već isključivo obračunom poreskih obaveza na već primljenu naknadu od strane firme.

Na obračun poreza i doprinosa utiču međunarodni ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja kao i socijalni sporazumi, pa ih treba uzeti u obzir, u onim slučajevima u kojima postoje. Međutim, većina sporazuma podrazumeva plaćanje poreza u zemlji u kojoj se prihod ostvaruje odnosno plaćanje doprinosa u zemlji u kojoj se obavlja rad, što je u našem slučaju Republika Srbija. U ovom tekstu smatraćemo da je to slučaj.

Na naknadu primljenu od stranog isplatioca, u opisanom slučaju (najčešće), plaća se:


Obračun poreskih obaveza polazi od iznos primljene naknade. S obzirom da se radi o uplata iz inostranstva, prvo ih treba preračunati na dinarsku protivvrednost moženjem sa srednjim kursom NBS na dan uplate.

Osnovicu poreza dobijamo kada od preračunatog iznosa oduzmemo iznos poreskog oslobođenja. On u momentu pisanja ovog teksta iznosi 11.433,00 dinara. Osnovica poreza naziva se oporezivi prihod (a jednaka je, dakle, razlici između naknade i poreskog oslobođenja).


rad od kuce

Iznos poreza dobijamo primenom važeće poreske stope poreza na zarade (10%) na oporezivi prihod.

Ukoliko pretpostavimo da je fizičko lice primilo nadoknadu od 2.000 EUR na dan 31.12.2015. godine od stranog isplatioca, porez bismo obračunali na sledeći način:

  1. Iznos naknade u devizama 2.000,00 EUR
  2. Obračunski kurs na dan uplate 122,6261RSD/EUR
  3. Dinarski iznos uplate (1×2) 245.252,20 RSD
  4. Poresko oslobođenje 11.433,00 RSD
  5. Poreska osnovica (3-4) 233.819,20
  6. Poreska stopa 10%
  7. Iznos poreza (5×6) 23.381,92


Osnovicu za obračun socijalnih doprinosa čini preračunati iznos (ne postoje umanjenja).

Obračun socijalnih doprinosa vrši se na iznos naknade primenom zbirnih stopa poreza, na sledeći način:

  1. Iznos naknade u devizama 2.000,00 EUR
  2. Obračunski kurs na dan uplate 122,6261 RSD/EUR
  3. Dinarski iznos uplate (1×2) 245.252,20 RSD
  4. Osnovica doprinosa 245.252,20 RSD
  5. Doprinos za PIO (4 x 26%) 63.765,57
  6. Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 10,30%) 25.260,98
  7. Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (4 x 1,50%) 3.678,78
  8. Ukupno socijalni doprinosi plaćeni iz naknade 92.705,46


Iz priloženog obračuna nameće se zaključak da fizičkom licu, nakon izmirenja poreskih obaveza, ostaje na raspolaganju značajno manja suma od ugovorene naknade. U našem slučaju, kada izmiri porez i doprinose, lice raspolaže se 129.165,00 dinara, dakle oko polovine primljenog iznosa.

O ovome treba voditi računa prilikom ugovaranja naknade, pa troškove poreza i doprinosa treba uključiti u naknadu prilikom ugovaranja.

Na kraju valja napomenuti da iznos isplaćenih zarada ulazi u zbir dohotka koji se oporezuje godišnjim porezom na dohodak građana, koji plaćaju svi građani čiji dohodak prelazi propisanu granicu (ovaj porez često se naziva “porezom na ekstra dohodak” mada je ovo potpuno pogrešno).

Četiri zlatna pravila za rad od kuće

mojafirma.rs