Plaćanje karticama u inostranstvu jeste lako, ali bez poznavanja bankarskih zamki može papreno da košta. Najskuplje je ako se podiže novac s bankomata drugih banaka, a provizija postoji i za plaćanje karticama direktno kod trgovca.
Tako se provizija za podizanje gotovine na bankomatima u inostranstvu kreću od jedan do tri odsto ili se naplaćuje fiksna naknada od tri do pet evra po transakciji.
Za istu uslugu na šalteru banke predviđena je naknada od tri do pet odsto, odnosno od tri do pet evra po transakciji. Provizija postoji i za plaćanje robe kupljene u prodavnicama preko POS terminala, i obično iznosi oko jedan odsto.
Retke su banke u inostranstvu koje ne naplaćuju proviziju za podizanje novca s bankomata i koje imaju takav ugovor s matičnom bankom u Srbiji. U NBS upozoravaju da je česta zabluda da banke u inostranstvu neće naplatiti proviziju ukoliko pripadaju istoj bankarskoj grupaciji kao banka koja je izdala karticu.
Zabluda je da nema provizije kod banaka iste grupacije.
- Sve poslovne banke u Srbiji su zasebna pravna lica, stoga provizija za podizanje novca s bankomata neće biti naplaćena samo ako su banke međusobno sporazumom regulisale to pitanje. Zato je pre putovanja takvo pitanje najbolje proveriti u matičnoj banci - navode u NBS.
U NBS kažu da se najveći broj prigovora građana koji su koristili kartice u inostranstvu odnosio na provizije prilikom podizanja novca s bankomata ili šaltera banke, kao i na troškove nastale prilikom konverzije valute tokom plaćanja karticom.
Druga pravila važe za vlasnike deviznih računa i u tom slučaju je provizija, u zavisnosti od banke, upola manja, i nema troškova do kojih dolazi zbog konverzije valuta.
Kako da bezbedno koristite i čuvate svoju platnu karticu
Komentari posetilaca
Kako se vrši povraćaj poreza na robu kupljenu u inostranstvu
Snezana22TRGOVINA SE SELI NA MREŽU: Poslednji podaci centralne banke pokazali rekordan broj elektronskih transakcija
dragan ARKoliko korisnike koštaju skriveni troškovi banaka?
NesalomiviTajne privatne kompanije koje kontrolišu vaš život – ko je vlasnik sveta?
Vojvoda Zemun