Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA

Vlada Srbije je 17. decembra 2009. godine u Ženevi potpisala ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Zbog specifične ratifikacione procedure 1. oktobra 2010. godine otpočela je primena Sporazuma između Srbije i Švajcarske i Lihtenštajna, dok se ratifikacija u parlamentu od strane Norveške i Islanda očekuje početkom 2011. godine. Potpisivanje ugovora sa EFTA jeste još jedan korak ka boljem pozicioniranju Srbije u režimu slobodne trgovine.

EFTA je osnovana 1960. godine Stokholmskom konvencijom. Zemlje osnivači su bile Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija, a naknadno su im se priključili Island i Finska. S obzirom da su članice koje su pristupile Evropskoj uniji napustile EFTA, ona danas ima četiri članice - Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku.

Ovaj sporazum omogućava izvoz srpskih proizvoda bez carine na tržište koje broji 13 miliona stanovnika i to je velika šansa ne samo za srpske proizvođače i izvoznike, već i šansa za privlačenje novih stranih investicija, s obzirom da investicije koje su stigle iz zemalja EFTA sporazuma iznose oko dve milijarde evra, a očekuje se još više investicija.

Preuzmite dokumentaciju alt

INDEKS ČLANAKA:

Opšti sistem preferencijala

Spoljnotrgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama velikim delom se odvija na osnovu Opšteg sistema preferencijala (OSP), koji je odobren Srbiji 1. jula 2005. godine.

OSP je program odobravanja trgovinskih povlastica koje SAD dodeljuju svojim trgovinskim partnerima u cilju podrške njihovom ekonomskom razvoju, a trenutno ga koristi više od 140 zemalja. Među tim zemljama je i Srbija kojoj je omogućen bescarinski pristup na 1,3 triliona dolara vrednom tržištu SAD. Program OSP obezbeđuje preferencijalni bescarinski tretman za više od 4.650 proizvoda, uključujući većinu finalnih proizoda i poluproizvoda, kao i pojedine poljoprivredne proizvode i sirovine. Određeni osetljivi proizvodi, kao što su većinom tekstilni i proizvodi od kože i obuća, nisu uključeni u OSP bescarinski tretman. Roba treba da zadovolji i kriterijum porekla, tj. mora da bude proizvedena u Srbiji sa najmanje 35% vrednosti i da bude direktno isporučena iz Srbije. Pored toga, na otpremnim dokumentima uz robu treba da stoji oznaka «A», koja znači da i roba i zemlja njenog porekla imaju preferencijalni status.

Lista proizvoda uključenih u OSP program se analizira i menja dva puta godišnje uz učešće američkih proizvođača. Kompletna lista proizvoda uključenih u OSP program može se naći na web stranici Harmonizovane carinske liste SAD (Harmonized Tariff Schedule of the United States - HTSUS) http://www.usitc.gov/tata/hts/. Takođe postoji i verzija za pretraživanje ove liste koju možete naći ovde.

Preuzmite dokumentaciju alt

INDEKS ČLANAKA:

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom

Na Ekonomskom samitu u Istanbulu, Srbija i Turska su 1. juna 2009. godine potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini, koji se od 1. septembra 2010. godine primenjuje po modelu asimetrične liberalizacije trgovine u korist srpske strane. To je šansa za srpske izvoznike da izvoze robu bez carine u Tursku, na tržište od 75 miliona stanovnika. Ovim Sporazumom srpski privrednici, zahvaljujući dijagonalnoj kumulaciji, mogu da nabavljaju sirovine i poluproizvode, prerarađuju ih u Srbiji i dalje plasiraju u EU, Tursku i zemlje CEFTA bez carina ili sa preferencijalnim carinama.

Prilikom pregovora sa turskom stranom, posebno je zaštićena poljoprivreda, sektor tekstilne industrije i crna i obojena metalurgija, tako da će tu biti zadržane više stope za uvoz tih proizvoda iz Turske, dok Srbija dobija mogućnost da odmah izvozi svoju robu bez carine za sve industrijske proizvode.

Liberalizacija sa srpske strane će biti fazna, i do 2015. godine odvijaće se u tri etape. Primena Sporazuma će stvoriti uslove za značajnije povećanje ukupnog obima međusobne trgovinske razmene, posebno srpskog izvoza roba i doprineće većem angažovanju turskih investitora u Srbiji.

Preuzmite dokumentaciju alt

INDEKS ČLANAKA:

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Belorusijom

Sporazum o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Republike Belorusije potpisan je 31. marta 2009. godine u Minsku. Sporazum predviđa međusobno ukidanje carina i ostalih dažbina za većinu proizvoda iz Carinske tarife, a zaključen je na period od pet godina i automatski će se produžiti na neodređeno vreme.

Strane ugovornice neće naplaćivati carine, takse i dažbine jednakog dejstva na uvoz i izvoz proizvoda poreklom sa teritorije države jedne od Strana ugovornica namenjene teritoriji države druge Strane ugovornice. Izuzetak predstavljaju proizvodi navedeni u Prilogu A. Spisak proizvoda koji su izuzeti iz režima slobodne trgovine prilikom uvoza na carinsku teritoriju Republike Srbije iz Republike Belorusije i prilikom uvoza na carinsku teritoriju Republike Belorusije iz Republike Srbije uglavnom se odnosi na sledeće proizvode: šećer, cigarete, nedenaturisan etil-alkohol, pneumatske gume, drumske tegljače, motorna vozila, putničke automobile. Lista proizvoda koji su izuzeti iz režima slobodne trgovine prilikom izvoza sa carinske teritorije Republike Belorusije u Republiku Srbiju odnosi se na sledeće proizvode: naftu i ulje dobijeni od bitumenskih minerala, naftni gasovi, naftni koks, benzol, ksilol i toluol.

Protokol predviđa isključivo mogućnost primene bilateralne kumulacije porekla između Republike Srbije i Republike Belorusije. Prilikom utvrđivanja porekla proizvoda koji se iz Republike Srbije izvozi u Republiku Belorusiju moguće su sledeće situacije:

  • proizvod ima poreklo Srbije
  • proizvod je bez porekla

Proizvod može da ima poreklo Srbije ukoliko je:

  • u potpunosti dobijen
  • dovoljno obrađen ili prerađen, odnosno ispunjava oba sledeća uslova:
    • obrade ili prerade izvršene u Srbiji veće su od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade („minimalni postupci"), i
    • vrednost svih upotrebljenih materijala bez porekla nije veća od 50% cene proizvoda franko fabrika.

Za plasman robe na tržište Belorusije, Protokolom su predviđene dve vrste dokaza o poreklu:

Pored utvrđene činjenice o poreklu robe, neophodno je da bude ispunjen uslov direktnog transporta.

Širenje tržišta za slobodnu trgovinu omogućava Srbiji povoljniji položaj, ne samo za proizvodnju radi izvoza bez carine u treće zemlje, već i za podizanje proizvodnih kapaciteta, jer se širi tržište na kojem roba sa oznakom "Made in Serbia" može da se plasira pod povoljnim uslovima. To je posebno značajno i za strane investitore koji žele da počnu posao u Srbiji.

Preuzmite dokumentaciju alt

INDEKS ČLANAKA:

Komentari posetilaca

NAJČITANIJE

Prijava / Registracija

Na vrh