Da bi država mogla da poveća plate u javnom sektoru i penzije, potrebno je da rast privrede bude minimum 3,5 odsto BDP-a, minus u državnoj kasi ispod jedan odsto, drastično niži javni dug i mnogo veće investicije.
Ovo je mišljenje domaćih ekonomskih analitičara i poklapa se sa stavom koji je u svom ekspozeu iznela nova premijerka Srbije Ana Brnabić. Naime, predsednica Vlade Srbije navela je kao jedan od prioriteta kabineta nastavak ekonomskih reformi i rigorozne kontrole trošenja novca.
- Opšti deficit države treba da bude ispod jedan odsto. Takođe, očekujem stalni godišnji rast BDP-a od 3,5 odsto, kroz povećanje investicija, izvoza robe i usluga i smanjenja udela javnih rashoda. A sa daljim rastom ekonomije, očekujem i da se spusti javni dug na 60 odsto BDP-a. To bi stvorilo prostor za veće plate i penzije - naglasila je Brnabićeva.
Iako je naglasila da je „važno da se u javnim finansijama zadrži red”, nova premijerka je rekla će njena vlada „povećati plate u javnom sektoru”. Doduše, ona nije precizirala kada se to može očekivati.
S druge strane, pojedini analitičari ističu da rast plata i penzija nije realan u naredne dve do tri godine, iako su svi slažni oko ekonomskih uslova koji su za to neophodni. Tako ekonomista Ljubomir Madžar kaže da nije još došlo vreme za rast plata i penzija.
- Najvažniji razlog je i dalje visok javni dug države koji je iznad 70 odsto BDP-a, i treba ga spustiti. Takođe, smanjenje deficita u budžetu je rezultat jednokratnih faktora koji se najverovatnije neće ponoviti. Naplaćena su neka potraživanja budžeta iz prethodnih godina, a imali smo sreće i sa niskim kamatama, cenom energenata i opštim uslovima u regionu i Evropi - navodi Madžar.
Ekonomista Mlađen Kovačević ne veruje da će Srbija ove godine imati rast privrede od tri odsto.
- To je jedan od najvažnijih parametara koji bi omogućili povećanje plata i penzija. Takođe, ove godine treba vratiti dobar deo uzetih kredita. To znači da treba da se zadužimo za isti taj iznos kako bi se budžet održao. A onda nastaje problem jer javni dug raste - kaže Kovačević.
I on se slaže da su za rast plata i penzija potrebne veće stope rasta privrede, iznad tri odsto BDP-a godišnje, kao i znatno niži javni dug.
Prema rečima stručnjaka za strane investicije Milana Kovačevića, ključni faktori za eventualno razmatranje povećanja plata i penzija su MMF i Fiskalni savet.
- Još uvek ne znamo da li ćemo imati novi aranžman sa MMF-om, a oni su kontrolori naših finansija. Takođe, i Fiskalni savet kome je istekao mandat. Premijerka se najjasnije odredila prema daljem radu vlade. Veliki problem koji imamo, a to su ogromni gubici javnih preduzeća, nije pominjala - naglašava Kovačević.
Komentari posetilaca
Kako se vrši povraćaj poreza na robu kupljenu u inostranstvu
TRGOVINA SE SELI NA MREŽU: Poslednji podaci centralne banke pokazali rekordan broj elektronskih transakcija
Koliko korisnike koštaju skriveni troškovi banaka?
Tajne privatne kompanije koje kontrolišu vaš život – ko je vlasnik sveta?