granica srbija madjarska zicaMediteranska zemlja; duboko podijeljena i razorena razno-raznim ratovima i diktaturama; s dubokim povijesnim utjecajem muslimanske civilizacije i razorenim dušama obitelji zbog zločina totalitarnih režima ...
Ne, nije Hrvatska. Govorim o Španjolskoj. Da, ima puno sličnosti s nama (pustimo sada očite razlike po strani).

Moj prijatelj Juan jednom godišnje nekim poslom posjeti Zagreb. Tada poručamo nešto zajedno. Pričamo kako je tamo, a kako je ovdje.

Juanova hipoteza

Iseljavanje je neizbježna tema.

Juan mi je pred dvije-tri godine rekao: «Ne brini zbog emigracije nakon ulaska u EU. Mi i Portugal smo sve to prošli. Traje pet godina i onda uspori i stane. To je aspiracijska emigracija. Dio mlađih ljudi naprosto mora probati ... pokušati ostvariti neki svoj san. Dio ljudi će otići zbog očitih razlika u plaći ili puke mogućnosti dobivanja posla, a dio će otići potaknut željom za životom s više izgleda u nekom urednijem društvu. Ima tu i onog efekta da je susjedova trava uvijek zelenija. Treba oko pet godina da stvari dođu na svoje. Dio ljudi uspije, a dio se razočara, pa vrati. U početku nema informacija o lošim pričama. Ali, s vremenom, s godinama, i one počnu cirkulirati među ljudima. Ne teče svuda med i mlijeko. Nemaju svi te sreće. U međuvremenu, standard u zemlji se popravi zbog ulaska u EU. Ne ide to preko noći; ali, kroz pet šest godina stvari se osjete ... postane bolje. I onda ti se sve to polako ujednačava ... dok ne udari neka nova kriza ... Mi to najbolje znamo ...»

Slušao sam Juana i razmišljao kako je logično sve što govori. No, Hrvatska je u vrijeme tog razgovora bila tek tri godine u EU. Gospodarski oporavak nakon one strašne krize 2008.-2014. bio je tek promolio glavu. Ljudi nisu osjećali neki napredak. Znao sam da ću se načekati dok se u statistici ne pojavi neki znak, makar i slabašan signal, koji bi podupro Juanove teze.

Statistički problem

Dobro je poznato da je emigraciju teško točno izmjeriti. Ljudi se ne odjavljuju. Pogotovo ako mogu nastaviti koristiti neka domaća prava (npr. zdravstveno osiguranje). Troškovi prijevoza drastično su pali u zadnjih 20 godina, pa mnogo ljudi migrira u Njemačku, Austriju i Sloveniju na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi. Znam neke ljude sa solidno plaćenim poslovima koji dvaput mjesečno putuju na relaciji Zagreb – London – Zagreb. Mobilnost i integriranost tržišta rada omogućava ljudima da odu na nekoliko mjeseci, rade preko neke agencije ili kod poznatih, pa se za nekoliko mjeseci vrate. Zato današnja migracija po svojoj naravi nije nalik onim ranijim valovima. Ima, doduše, ona njemačka statistika koja bilježi mnogo veći priljev Hrvata od naše statistike izlaska, ali ne znamo točno koliko Hrvata u Njemačku ulazi iz BiH, a koliko iz Hrvatske. Često se zanemaruje druga strana statističke tablice (izlazak Hrvata iz Njemačke, a dio toga je povratak).

Drugim riječima, trebamo neku drugu statistiku temeljem koje bismo mogli procijeniti učinak emigracije.

Sljedećih dana Zavod za statistiku objavit će procjenu migracijskih tokova za 2018. Preliminarna već pokazuje usporavanje. Ta je statistika prilično limitirana jer obuhvaća samo one koje se odjave pri odlasku i prijave pri dolasku ako se promjena prebivališta odnosi na razdoblje od godinu ili više dana. Migracijski saldo 2017. po ovoj statistici bio je u minusu za 31 tisuću osoba, a za 2018. za svega 13 tisuća. Bez obzira na limite ove statistike, ovo je indicija da je moj prijatelj Juan bio u pravu.

pruga

Što možemo vidjeti iz drugih statistika?

Procjene uz pomoć anketa o radnoj snazi

U okviru ankete o radnoj snazi kontinuirano se anketira vrlo veliki uzorak kućanstava (za prvo tromjesečje 2019. 3 749 kućanstava odnosno 8 374 osoba u dobi od 15 i više godina). Ljudi se klasificiraju u radno aktivnu dob (radno sposobni 15g.%2B) i dijele na one koji su u radnoj snazi, a oni mogu biti zaposleni ili nezaposleni, te na one koji su u radno aktivnoj dobi, ali nisu aktivni. Neaktivne osobe 15 dijele se u tri grupe odnosno pod-grupe: na one koji ne žele raditi jer su bolesni, u mirovini, školuju se i sl., i na one koji žele raditi ali ne traže posao. Oni se dijele u dvije podgrupe: oni koji trenutačno iz nekog razloga niti ne traže posao niti bi ga prihvatili da im se ponudi, i oni koji bi prihvatili posao da im se ponudi, ali ga aktivno ne traže (među njima su i obeshrabreni). Potonjih je relativno malo: 129 tisuća, od čega je 60% žena. To je jedina preostala «rezerva rada» izvan radne snage, ali dio tih žena sigurno povremeno ili stalno radi u inozemstvu.

Podaci u tablici pokazuju da je radna snaga (zbroj zaposlenih i nezaposlenih) već dvije godine u Hrvatskoj približno nepromijenjena, pri čemu se zaposlenost povećala za 116 tisuća (= 1661-1545) od prvog tromjesečja 2017. do prvog tromjesečja 2019., dok se nezaposlenost smanjila za 117 tisuća. Neaktivno stanovništvo se smanjilo za svega 25 tisuća u dvije godine i tu se vjerojatno skriva efekt emigracije. Ranije se taj efekt skrivao u smanjenju nezaposlenih, pri čemu zaposlenost nije rasla, u čemu se skrivao mnogo snažniji efekt emigracije nezaposlenih.

Ne može se zaključiti da je (neto) emigracija zaustavljena. U dijelu smanjenja neaktivne populacije sigurno se krije i emigracijski efekt (emigracija iz položaja neaktivnosti na tržištu rada). U dijelu smanjenja nezaposlenosti krije se emigracija, pri čemu se dio rasta zaposlenosti alimentira iz neaktivnosti (i zato se broj neaktivnih smanjuje).

Bez obzira na sve ograde, prikazani razvoj na tržištu rada ukazuje na vjerojatnost da se negdje u ovim brojkama krije i smanjenje emigracije, iako ju ne možemo izravno mjeriti. Uostalom, stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti u gornjoj tablici pokazuju pozitivan razvoj na hrvatskom tržištu rada. Stopa nezaposlenosti od 7,6% u prvom tromjesečju najniža je u povijesti ovog mjerenja. Ta stopa od prvog do trećeg tromjesečja padne za oko 3 postotna boda, tako da kada krajem godine bude objavljen rezultat za ljetno mjerenje, očekuje nas stopa nezaposlenosti niža od 5%. Možemo uzeti u obzir i statističku pogrešku: na razini pouzdanosti od 95%, stopa nezaposlenosti se u prvom kvartalu kretala u intervalu između 6,6% i 8,5%.

Prema tome, imamo snažne indicije da emigracija jako usporava, kao što je Juan predvidio. Čekam da najesen opet dođe i da im uz ručak ispriča neku novu zanimljivu ekonomsku priču. Do tada čekamo konačne podatke DZS-a u petak.

 

seebiz.eu

Dodaj komentar

Nije dozvoljeno vređanje, psovanje niti govor mržnje. Administratori će neprikladne komentare ukloniti bez najave.

Sigurnosni kod
Osveži

Komentari posetilaca

Na vrh