Izbor urednika

Građanima kojima je prethodnih godina otpisan deo stambenog kredita stižu koverte sa nalozima za plaćanje. Izuzeće od oporezivanja kreditnih dužnika regulisano tek zakonom iz decembra 2018.

RADOST zbog otpisa dela kredita, koji su pojedini dužnici uspeli da dobiju od svoje banke, često biva pomućena pismom iz Poreske uprave. Jer, otpisani deo smatra se prihodom dužnika, na šta bi trebalo da se plati porez. Međutim, ovi "drugi prihodi", kako ih tačno definiše zakon, od kraja prošle godine izuzeti su od oporezivanja. Nažalost, to se ne odnosi na dužnike koji su svoje otpise dobili pre toga.

Problem sa otplatom kredita je pre nekoliko godina naterao čitaoca "Novosti" B. P. iz Beograda da pokuša da se dogovori sa bankom. Nemogućnost da plaća rate na vreme, prouzrokovalo je znatno kašnjenje u otplati. Uskoro mu se ukazala mogućnost da namiri znatan deo kredita.

- Tokom 2017. sam se dogovorio sa bankom da zatvorim taj kredit - kaže B. P. - Banka mi je ponudila značajan otpis dela duga, ako ostatak namirim u gotovini, odjednom, što mi je u tom trenutku odgovaralo. Potpisali smo sve potrebne papire i u junu te godine se razdužio sa bankom. Imam i potvrdu da joj ništa više ne dugujem na ime tog stambenog kredita.

Pre nekoliko dana, dve godine od trenutka zatvaranja ovog zajma, B. P. dobija pismo iz Poreske uprave sa razrezanim porezom od 590.000 dinara na ime poreza na dohodak.

- Nisam bogataš, plata mi ne premašuje granicu koja ulazi u obračun godišnjeg poreza na dohodak, tako da me je rešenje poreznika zbunilo - navodi B. P. - Tek u razgovoru sa poreskim inspektorom objašnjeno mi je da mi je ovaj iznos razrezan, jer sam dobio otpis dela kredita. Problem je i što ceo porez treba da platim u roku od pet dana, što je neizvodljivo za ovoliko veliki iznos. Takođe, niko mi ništa nije rekao o porezu kada sam se razduživao sa bankom.

U razgovoru sa bankama i poreskim savetnicima, "Novosti" su pokušale u petak da dobiju odgovor kakav je poreski tretman otpisa kredita. Da li građani-dužnici moraju da plate porez na otpis ili ne. Odgovori su bili raznoliki. Dešavalo se da čak u istoj banci u pravnoj službi tvrde da građani ne plaćaju porez na otpis kredita, koji banka knjiži kao svoj rashod, dok službenici iste banke, zaduženi za poreska pitanja tvrde da porez mora da se plati.

Ranije je obveznik ovog poreza praktično bila banka. Zato bankari nisu ni želeli da otpisuju dugove građanima, jer su na iznos otpisa morali da plate i takozvani porez po odbitku. Kad je zaživela borba protiv problematičnih zajmova, ova obaveza za banke je ukinuta.

Važeći Zakon o porezu na dohodak građana, između ostalog, kaže da se "porez na druge prihode ne plaća ni u slučaju otpisa dela potraživanja koji banka ima prema dužniku po osnovu kredita kada, saglasno međusobnom vansudskom poravnanju, dužnik isplati deo potraživanja koji banka ima prema njemu, a preostali deo tog potraživanja banka otpiše".

Međutim, ove izmene, kojima su od oporezivanja izuzeti otpisi kredita prema građanima, usvojene su tek u decembru 2018. godine, na inicijativu Narodne banke Srbije. Svaki dužnik koji se svoj otpis dobio pre ovog datuma, može da očekuje i pismo poreznika.

novosti.rs

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.